Orlandov stup simbol je dubrovačke slobode i nezavisnosti te je jedan od omiljenih gradskih spomenika Dubrovčana. Nalazi se na Stradunu, ispred crkve sv. Vlaha, a izradio ga je 1417. godine Bonino di Jacopo iz Milana. Orlandov stup je napravljen u čast srednjovjekovnom vitezu Rolandu, koji je navodno zaslužan za obranu od Saracena koji su htjeli zauzeti Dubrovnik.

Ovaj stup imao je važnu društvenu i praktičnu funkciju. Tamo su se čitali važni proglasi i obavijesti, na njemu se stoljećima vio dubrovački barjak, koristio se i kao mjerna jedinica za duljinu (Orlandov lakat), a služio je i kao mjesto izvršenja kazni. Danas je Orlandov stup također važno ceremonijalno mjesto. Na njemu se vije hrvatski barjak, tijekom Feste sv. Vlaha krasi ga zastava s parčevim likom, a podizanje i spuštanje barjaka Libertas označava početak i kraj Dubrovačkih ljetnih igara.

Kako je nastao projekt Orlando?

Na stupu je kroz povijest obavljen niz interventnih radova. Posljednjih godina su na tijelu stupa zamijećene vertikalne pukotine i oštećenja, što ozbiljno narušava sigurnost i integritet spomenika.

Početkom 2020. godine u Dubrovniku je održan sastanak stručnog tima za određivanje daljenjeg stručnog pristupa problematici postojećih oštećenja. Pozvani su stručnjaci ICCROM-a, UNESCO-a te predstavnici i stručnjaci Ministarstva kulture i medija RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda te Zavoda za obnovu Dubrovnika. Razmotreni su prikupljeni podaci monitoringa te je izrađen detaljan plan metodološkog pristupa daljnjim radovima.

Važnu ulogu je ovdje imao Fakultet elektrotehnike i računarstva koji je implementirao sustav namijenjen za kontinuirani statički monitoring pukotina na Orlandovom stupu, u suradnji sa Građevinskim fakultetom. Naime, restauratorskom zavodu je bio potreban suradnik koji će provesti monitoring, a GFZG i FER su se dobro implementirali u suradnju jer GFZG ima znanje i resurse za proučavanje rezultata mjerenja, dok FER razumije tehnologiju potrebnu za razvijanje senzora i dobivanje kvalitetnih i valjanih rezultata mjerenja. Stoga, FER-ov sustav uključuje brojne komponente, a to su Datalogger, mrežni usmjeritelj, solarni panel, regulator punjenja, baterije, senzori za mjerenje temperature i senzori za mjerenje rada širina pukotina, senzor za mjerenje promjena nagiba stupa, zaštitni ormari za opremu i metalna konstrukcija.

Važno je spomenuti uređaj CR1000X ili Datalogger, odnosno uređaj koji očitava struju na senzorima. Podaci se učitavaju u sam sustav uređaja, a može se priključiti na internet kako bi se podacima moglo pristupati i na udaljeni način, odnosno putem razvijenog sustava Delta Cloud. Isto tako, solarni paneli i baterije imaju ulogu napajanja cijelog sustava s obzirom da na stupu nema struje. Nadalje, koristi se senzor pukotina za mjerenje pukotina, točnije rada širina pukotina jer se materijal širi i sužava ovisno o temperaturi. Naposljetku, važan uređaj je inkligometar, koji mjeri nagib i iznosi podatke u stupnjevima kako bi bilo poznato kolikom nagibu podliježe cijeli stup.

Cijela konstrukcija je smještena na vrh Orlandovog stupa, a na nju su montirani zaštitni ormari i solarni panel. Izrađena je od aluminija te je sigurno pričvršćena na stup kako bi ostala nepomična bez obzira na vremenske uvjete. Konstrukcija i elektronička oprema je kabelom povezana na skelu oko stupa i na taj način je uzemljena.

Postojeći monitoring se prema smjernicama stručne komisije trenutno dopunjuje s novim podacima, a mjerenja će se nastaviti sve do lipnja 2021. godine.